Konstrukcijski smjer

NASTAVA > O nastavi > Konstrukcijski smjer

Konstrukcijski smjer

Što je zapravo konstruiranje, koje su značajke procesa konstruiranja?


Proces konstruiranja se općenito može promatrati kao pretvorba informacija koja započinje prikupljanjem informacija (iz zadatka, literatura, standardi, statistike, eksperimenti, proračuni), nastavlja se preradom tih informacija (analizom, sintezom, kombiniranjem), a završava predajom informacija (crteži, skice, upute).

Ovakva vrlo općenita definicija ne govori puno o konstruiranju. Konstruiranje je prije svega kreativni, stvaralački proces čiji cilj je pronalaženje novih odnosno inovativnih rješenja.

Razmatrajući kako pristupiti obrazovanju konstruktora, možemo zaključiti da ne postoji univerzalni “recept” rješavanja konstrukcijskog zadatka (i/ili problema). 

Jedini način da se nauči konstruiranje - je konstruirati - stoga u većini kolegija konstrukcijskog smjera zadajemo programe odnosno projektne zadatke.

U tijeku rješavanja zadatka konstruktor upotrebljava tri vrste znanja: znanje za generiranje ideja, znanje za procjenu i prosuđivanje ideja i znanje za strukturiranje procesa konstruiranja.

Sposobnost generiranja ideja dolazi s iskustvom, ali je potrebno i malo talenta. Za prosuđivanje ideja koristi se iskustveno znanje i znanje stečeno obrazovanjem. 
U svakom slučaju može se naučiti konstruirati kvalitetne proizvode uz dovoljno upornosti i vježbe koje donose iskustvo. Konstruiranje treba učiti paralelno u akademskoj i industrijskoj okolini stoga nastojimo što više zadataka ostvariti u suradnji sa industrijom.

Kakve su perspektive inženjera konstruktora?

  • Potreba za novim konstruktorskim rješenjima neprestano raste
  • Vijek trajanja proizvoda na tržištu je sve kraći, što i dovodi do toga da se neprestano traže nova rješenja
  • Nove tehnologije zahtijevaju nove strojeve, pa time i nove konstrukcije
  • Opseg proizvodnje neprestano raste